|
U bioprodukciji voda
Kopačkog rita važno mjesto zauzima fitoplankton, budući ga čine autotrofni
organizmi koji su ujedno temeljna karika mnogim hranidbenim lancima vodnih
i kopnenih biocenoza. Izuzetno je važno da se mlade ribe, ako nemaju dovoljno
zooplanktona, hrane isključivo fitoplanktonom i tako održavaju najveće
naše i srednjeeuropsko mrijestilište i rastilište riba u Kopačkom ritu.
O bogatstvu ritskih voda uvelike ovisi izuzetno bogat ptičji svijet Kopačkog
rita. Eutrofnost ritskih voda i česta izmjena ritske vode s dunavskom
od primarne je važnosti za razvoj i opstanak bogatih fitoplanktonskih
zajednica, koje kroz hranidbene lance pozitivno utječu na metabolizam
ritskog vodnog i kopnenog ekosustava.
U ispitivanim vodama Kopačkog rita (Hulovski kanal, Kopačko, Bijelo i
Sakadaško jezero) djeluju izravno i neizravno na sastav i količinu fitoplanktona
abiotski i biotski činitelji. Od abiotskih činitelja najvažnije ovdje
djeluju na biocenoze specifične hidrološke prigode, jer vode imaju izrazito
astatički karakter, što se očituje u neprekidnom variranju razine, dubine,
kao i organske proizvodnje vode. Kopačko, Bijelo i Sakadaško jezero, te
Hulovski kanal važni su dijelovi ove bogate i prostrane hidrološke mreže
poplavnog područja Kopačkog rita.
Ostali abiotički važni parametri su prozirnost vode koja ovisi o množini
krutih čestica (sestona) koje lebde u vodi, te temperaturi jer može izazvati
konvekcijska strujanja vode, te smanjiti prozirnost vode.
Za razvoj fitoplanktona važna je temperatura, koja ovisi, prije svega,
o geografskoj širini, o nadmorskoj visini, o količini apsorbiranih sunčevih
zraka, o temperaturi zraka iznad same površine vode, o vjetrovima koji
izazivaju turbulentno miješanje vode (kako se tu radi o plićim jezerima,
miješanje ovisi o veličini valova i može obuhvatiti cjelokupnu masu vode),
o konvekcijskim gibanjima čestica koja su prouzrokovana njihovom nejednakom
gustoćom, a omogućuju i zagrijavanje u dubljim slojevima vode, primjerice,
u Sakadaškom jezeru. Nadalje, temperatura ovisi i o temperaturi vode pritoka
iz Dunava i Drave, te o temperaturi podzemnih voda. Pri otjecanju iz rita
povlači se voda s površine jezera i iz izvjesne dubine, pa na taj način
gubi znatan dio topline (gubitak ovisi o profilu kojim voda teče).
Strujanje vode u vodama Kopačkog rita je povremeno, a najintenzivnije
je u Hulovskom i drugim manjim kanalima, u vrijeme punjenja dunavskom
i dravskom vodom, ili u vrijeme pražnjenja ritske vode. Ovo strujanje
različito utječe na organizme i mnogi, osim reofilnih vrsta, tonu kad
se brzina strujanja poveća. Tada u kanalima nema autohtonog planktona,
već alohtonog, a prednost imaju one vrste kod kojih pokreti vode ubrzavaju
razmnožavanje. Međutim, ovako brz promet vode obogaćuje vodenu sredinu
hranjivim tvarima i kisikom, što djeluje povoljno na fitoplankton.
Pregled broja svojti fitoplanktona prema sistematskim skupinama u Kopačkom
ritu (u prilogu je prikazana zastupljenost pojedinih svojti fitoplanktona):
Skupina broj svojti:
Cyanophyta 38
Euglenophvta 37
Cryptophyta 3
Pyrrophyta 10
Chrysophyta 117
Chlorophyta 135
Ukupno 340
Vrste iz odjeljka
Cyanophyta u flori Kopačkog rita imaju značajnu ulogu
osobito kod pojave vodenog cvijeta, pri čemu se određene vrste (npr. vrste
roda Microcystis, Anabaena, Aphanizomenon) razviju masovno, te tvore vidljive
navlake algi, koje su lakše od vode i zato se podižu i skupljaju pri površini.
Vrste iz odjeljka Euglenophyta i Pyrrophyta
uvijek su prisutne u vodama Kopačkog ritu, a u nekim su razdobljima značajne
po brojnosti vrsta, ali i zbog sezonskog obojenja vode prilikom masovnog
razvoja nekih vrsta.
Vrste iz odjeljka Chrysophyta prisutne su uvijek u Kopačkom
ritu, značajne su i po brojnosti i po raznolikosti vrsta, ponekad (Asterionella,
Navicula ili dr.) su masovno razvijene.
Vrste iz odjeljka Clorophyta su najznačajnija karakteristična
skupina u Kopačkom ritu i po masovnom razvoju, i po raznolikosti, a također
su vrlo značajna skupina osobito u području obraslom višom vodnom vegetacijom
u Kopačkom ritu. |