BIOLOŠKA RAZNOLIKOST PARKA PRIRODE

Na temelju ekoloških istraživanja koja su vršena na području Parka prirode Kopački rit od sredine 19. stoljeća do danas, i čiji je rezultat više od 500 objavljenih znanstvenih radova, može se dobiti uvid u izuzetnu biološku raznolikosti ovog područja koja sadrži više od 2000 dosada zabilježenih vrsta.
Na području Kopačkog rita pod utjecajem poplava i promjena razina vodostaja razvijaju se različiti tipovi vegetacije. Od šumskih zajednica najveće površine prekrivaju šume bijele vrbe, na nešto višim terenima razvija se šuma bijele vrbe i crne topole, dok se na još uzdignutijim mjestima nalaze šume crne i bijele topole. Na širem području Kopačkog rita nalaze se i hrastove šume i to na nižim terenima šume hrasta lužnjaka i velike žutilovke, a na gredama zajednice hrasta lužnjaka i graba. Najveće površine u ritu prekriva vodena i močvarna vegetacija s mnogobrojnim zajednicama od kojih su najrasprostranjeniji tršćaci i zajednice visokih šaševa koje ujedno daju i karakterističan ritski izgled.
Više od dosada registriranih 400 biljnih vrsta govori o velikoj vegetacijskoj raznolikosti tog područja i predstavlja posebnu ekološku vrijednost budući su slična područja u Europi uglavnom nestala uslijed melioracija i utvrđivanja riječnih korita.
Autohtona flora i vegetacija Kopačkog rit pruža povoljne životne uvjete raznovrsnim predstavnicima beskralješnjaka od kojih je dosada utvrđena nazočnost preko 400 vrsta, no s obzirom na nepotpuno istraživanje očekuje se puno veći biodiverzitet beskralješnjaka. Kao zanimljivost ističemo činjenicu da je na području Kopačkog rita zabilježeno čak 19 vrsta komaraca.

Područje Kopačkog rita kao jedno od najvećih poplavnih područja Dunava i Drave jedno je od najznačajnijih mrjestilišta riba čitavog Dunavskog sliva. Utvrđeno je 44 vrste riba, a brojnošću se ističu šaran, štuka, som, smuđ te u posljednje vrijeme babuška ili srebrni karas. Od vodozemaca zabilježeno je ukupno 11 vrsta, od kojih je sedam vrsta žaba. Gmazovi, kao skupina kralješnjaka koja zahtjeva sušnija staništa na kojima polažu jaja, nije zastupljena s velikim brojem vrsta. Do danas je zabilježeno 10 vrsta gmazova od kojih ističemo barsku kornjaču, te pet vrsta zmija.
Osnovnu prepoznatljivost Kopačkom ritu daju ptice. Do danas je zabilježeno 291 vrsta ptica od kojih 141 vrsta redovito ili povremeno gnijezdi. U velikim kolonijama od nekoliko stotina do tisuća pari gnijezde čaplje, bjelobrada čigra i veliki vranac. Na području Kopačkog rita gnijezdi i preko 20 pari orla štekavca, 5 pari crnih roda, 1-2 para stepskog sokola, 40 pari bijelih čapljica, te oko 100 pari divljih gusaka, vrste koje su ugrožene u svjetskim i europskim razmjerima. Izuzetno je značajna i populacija patke njorke, jedne od najugroženijih europskih vrsta.
Kopački je rit svjetski poznato stanište običnog jelena - tzv. "Beljskog" jelena, čija je populacija bila trostruko veća nego u najboljim europskim staništima. Uz njega, do danas je zabilježeno 55 vrsta sisavaca, od kojih ističemo običnu vidru, divlju mačku, divlju svinju, te 12 vrsta šišmiša.
Zbog velike biološke raznolikosti, posebno ptica močvarica, i drugih svojih vrijednosti, Park prirode Kopački rit je od 1993. godine uvršten u Popis močvarnih i valžnih područja od međunarodnog značaja, sukladno odredbama Ramsarske konvencije.